SRPSKI VALCER

KNJIGE | Pregleda: 6039 | Autor:

Okret smrti, ljubavi, incesta, politike i korupcije, atentata, novinara, diplomata i špijuna...
POČETAK – VAŠINGTON 2007. NASTAVAK – BEOGRAD 1867. RASPLET – UŠĆE 2010!

Politički i istorijski roman Momčila Ðorgovića Srpski valcer obuhvata period od vremena kneza Mihaila do današnjih dana. Pred čitaocima se pojavljuju i anonimni junaci i političke i istorijske figure prvoga reda: od kneza Mihaila, Milivoja Blaznavca, Garašanina ili Benjamina Kalaja do Zorana Ðinđića, Blera, Klintona... Slikajući dva istorijska vremena i političku i istorijsku dramu Srbije u njima, Ðorgović na provokativan način daje i sliku dve imperije – austrougarske iz vremena kneza Mihaila i američke našega doba. U romanu u kome kipte i političke i ljubavne strasti, autoru polazi za rukom da pruži dinamičnu sliku istorije i savremenosti i da istorijske ličnosti predstavi kao ljude od krvi i mesa, od strasti i nagona, od grešaka i velikih iskušenja.
Gojko Božović

Istorijski triptih čiji likovi odražavaju tragiku velikih potresa kojima su Srbija i Balkan neprestano izloženi. U romanu se personifikuje i dramatizuje srpski usud: rastrzanost Srbije između draži pijemontskog panslovenskog zagrljaja, uz aspiracije prema Bosni, u koji je guraju jedne sile, i čežnju ka evropskoj civilizaciji u koju put vodi ponajpre preko zemalja i gradova na Dunavu, kamo joj sugerišu druge...
Vesna Roganović, Politika

ROMAN SRPSKI VALCER PRIKAZUJE
UZBUDLJIVE POLITIČKE I ISTORIJSKE PARALELE

DVE epohe u Srbiji

DVE imperije – Austro-Ugarska i Amerika savremenog doba

DVE ideje plaćene životima

DVA atentata - ubistvo kneza Mihaila Obrenovića i Zorana Đinđića



POGLED U KNJIGU

(odabrani odlomci iz romana)

Pored mirne vode kanala u vašingtonskom restoranu Paper Moonu, Pavle je u mislima ponovo šetao pored Dunava do dorćolske marine, između kranova Luke, Dunavskog cveta i savskog pristaništa, a otac nacije mu je pričao dok su brzo hodali:
- Na dva meseca pre ubistva Đinđić me zvao, noću, dođi brzo, ja mu kažem dođi ti kod mene, a on: “Ne, tvoja kuća se sluša, dođi ti kod mene.” Poslao mi je kola. Odem, on secka neko meso, jedemo i pijuckamo vino, i on mi kaže da je napravio veliku glupost - u intervjuu za nemačke novine izjavio je da se mora prestati da se velikim silama demokratija u Srbiji dokazuje državnom i nacionalnom izdajom, ne može o Srbiji da se odlučuje u Briselu ili Vašingtonu! Inače je u poslednje vreme bio skeptičan prema dužem opstanku Evropske unije, a video je u kakvoj su situaciji kada je obišao sve centre svetske moći. Ja mu kažem, pa što si to rekao, crni Zorane? Baš si napravio glupost! On se kaje. I ja mu kažem onda, Kosovo odbacuj, pokušaj podelu, ali Vojvodinu čuvaj.
(Citat iz prve glave knjige)

Jednog dana, Robert je preko pola zida raširio kartu sveta, šetao pored nje, oštro pogledavao u Pavla. Ćutali su i gledali se, a onda je Robert eksplozivno pitao pokazujući na kartu:
- Pavle, gde je ovde Srbija?
Pavle je našao ušće Save u Dunav, ali nigde nije pisalo Srbija. Robert se pobedonosno isprsio. Bilo je i Bosne, Hrvatske, i Crne Gore, i Bugarske, i Albanije, ali na karti sveta štampanoj u Americi i razvijenoj pred njim 2007. u Vašingtonu - Srbije nije bilo.
- Verovatno je greška - progovori Pavle.
- Greška? Ne! - s čvrstom uverenošću mu odgovori Robert. - Kada mi crtamo i štampamo karte, ne pravimo greške.
A onda dodade blaže, ali s podsmehom:
- Pre bih rekao da naše karte otkrivaju vaše zablude.

U Beogradu je mesto kralja, gospodara, uvek upražnjeno, čak i kada je neko trenutno na prestolu. Jer tu je dok ga ne skinu, proteraju ili ubiju. Postavljaju vladaoce da bi ih odmah zatim rušili. Vladari moraju da utroše više snage pazeći da ne budu oboreni, nego da vode zemlju. I gotovo uvek padnu, ili ih oteraju ili ubiju. A zatim rasteraju i sve činovnike, i dovedu svoje podrepaše, nazovu ih načelnicima i dobro ih omaste.

Da, u Beogradu su svi hteli da budu kneževi...
Zar nije prirodno da najbogatiji ljudi u Srbiji -Hadži Toma i Kapetan Miša budu vladari, ionako svima vladaju, mnogi su na njihovom budžetu, kako bi inače toliki polupismeni ljudi bez zanata i profesija preživeli i bogato se nosili u siromašnoj Srbiji, eno, cela državna uprava i mnogi političari su im u bisagama, slušaju ih kako po vasceli dan grickaju njihova bogatstva. Ali nije ih briga, mali su to miševi, a mogu mnogo da urade pošto su brojni i prava su napast, vrlo vredni u pravljenju štete sve na korist bogatih.

Pozdrav Caru

I dok su se između sebe srpski političari klali i ponižavali, pred stranim carskim uniformama i frakovima padali su u prašinu... Kalaj u pola pet ujutru posle strahovite kiše, krajem oktobra, u paradnom odelu vodi namesnika srpskog kneza Milivoja Blaznanca u Bazjaš, drežde pored broda čekajući da tačno u pet stigne imperijalni voz imperatora Dunavske monarhije Franje Josifa, pa da brodom nastavi svoj put tačno u petnaest do šest. Čuli su približavanje voza i iz mraka uz pritisak je izronila legendarna 310-er. Schnellzug lokomotiva, puštala paru na sve strane, gvozdeni monstrum napretka, i pred njima se zaustavio carski Salonwagen sa grbom Dvoglavi orao, brzo su uniformisani ljudi razvili crveni tepih stazu do brodskog mosta za ukrcavanje, čula se pištaljka, vrata su se otvorila, i izašao je car, klecnula su kolena, salutiralo se, mlad, okretan, šlank, u uniformi poručnika, brzim korakom prišao je Kalaju i pitao pokazujući na Blaznavca, potpukovnika Zaha i majore Nikolića i Protića:
- Guten Morgen, Herr Kallay, sind sie aus Belgrade?
Pozdravio je Blaznavca i krenuo hitrim hodom ka brodu pozvavši ih da brzo pođu sa njim. Na brodu je bio takav mrak da su se sudarili sa Andrijašijem. Car je odmah primio Blaznavca - na nekoliko minuta. Kapetan lađe im je u pola šest učtivo zapovedio da se iskracaju, i brod je otplovio tačno u petnaest do šest. Za Srbiju je car imao nekoliko minuta u prolazu, između četrdesetominutnog iskrcavanja i ukrcavanja, dok su mu prebacivali prtljag iz voza na brod.

Laž kao istina

Pavle je u svojim novinama pisao i pokušavao da signalizira da Srbija još nije našla svoju priču u modernom svetu. Političari su bili posvađani, umišljeni, korumpirani, a ipak se gajila zabluda da dekulturizovani Beograd može biti Pijemont regiona, što je još gore, iz sveta je došla moda novog laganja: da se laže ne prikrivajući istinu, nego da se, uprkos očiglednom, otvoreno laže u oči, da se pred svima i uprkos zdravom razumu istina pretvara u lažnu sliku i šalje kao poželjna vest, pozitivna poruka, umesto in-formisanja javnost je preplavljena de-formisanjem. Nije se shvatalo značenje i značaj činjenice da je pred Haškim sudom za zločin protiv čovečnosti osuđena cela srpska država. Nema veze, idemo dalje.


"Srpsi valcer "
Izdavač - Laguna, 2010.

Knjigu možete nabaviti u bolje snabdevenim knjižarama
i u biljnim centrima Magično bilje
Beograd:
- Maksima Gorkog 25, (Kalenić pijaca),
- Brankova 16,

naručiti telefonom
011/2420-955, 011/2420-986, 011/3283-507, 011/2450-782, 011/3285-438 i 011/3285-439
ili putem mejla info@magicnobilje.com

Komentari





Prepišite ovaj kod

Komentari (0)

Upotreba kolačića (eng. Cookies). Ovaj sajt koristi kolačiće u cilju analize saobraćaja i poboljšanja korisničkog iskustva. Daljim korišćenjem sajta izjavljujete da se slažete sa upotrebom kolačića.
Razumem